Novosti

Izvještaj sa Kontinuirane medicinske edukacije „Urgentna stanja u sportu“, Beograd.

Dana 16.05.2016.god. sam, u organizaciji Zavoda za sport i medicinu sporta Srbije, prisustvovao kursu Kontinuirane medicinske edukacije na temu „Urgentna stanja u sportu“.

Teme su bile:

Povrede glave sa i bez gubitka svijesti

Česte su kod sportista uzrasta od 12 do 18 godina a često mogu dovesti do hroničnih encefalopatija. Povreda glave (fraktura lobanje, fokalna ili difuzna povreda mozga i sl.) se tretira kao povreda vratne kičme dok se ne dokaže suprotno!!!

Kod potresa mozga post - komocioni sindrom može da traje i po nekoliko sedmica i za to vrijeme se ne smije trenirati.

Povratak u trenažni proces je tek onda kada su normalne neurološke i vazomotorne funkcije.

Kardiopulmonalna reanimacija (CPR)

Primjenjuje se kod srčanog zastoja (prekid mehaničke funkcije srca) tipa asistolije ili ventrikularne fibrilacije/ventrikularne tahikardije (VF/VT).

Vanhospitalni srčani zastoji (npr.kod sportista na terenu) čak i u razvijenim zemljama (SAD, Kanada - 6,4%) imaju vrlo malu stopu preživljavanja čak i uz blagovremenu CPR.

Svi lijekovi u CPR se daju intravenski ili  pak intraosealno (preko injektora) što je trend u razvijenim zemljama, bilo da se radi o adrenalinu, vazopresinu, amiodaronu (kod VF) ili lidokainu, atropinu, bikarbonatima. . .

Najnoviji vodič za CPR određuje da na 30 masaža srca dolaze 2 udaha!!!

Stanja i povrede koje mogu dovesti do gubitka ili poremećaja svijesti

Za adekvatno stanje svijesti su odgovorni talamus i kora velikog mozga, a do remećenja  svijesti dolazi usljed:

  • cerebrovaskularnih poremećaja (sinkopa)
  • neuroloških poremećaja (epi napad)
  • metaboličkih poremećaja (hipoglikemija)
  • psihijatrijskih poremećaja
  • povrede maksilofacijalne regije

Važno je kod ovih povreda: obezbijediti otvorenost disajnog puta (oprez: nazofaringealna sonda!), zaustaviti krvarenje, zaustaviti šok a potom pristupiti liječenju (konzervativnom ili hirurškom).

Hipovolemija i dehidratacija u sportu

Ukazano je na važnost prehidracije (tokom 4 sata prije takmičenja), tranzitorne hidracije (tokom fizičkog opterećenja) i rehidracije (nakon fizičkog opterećenja).

Dok je sportista svjestan – nema intravenske rehidracije!!!

Dijagnostika i liječenje opasnih aritmija kod sportista

  • anamneza
  • EKG
  • test opterećenja
  • Holter monitoring

Na kraju predavanja izvršena je demonstracija mjera osnovne životne potpore, defibrilacije, intubacije, uspostavljanja venskog puta i zaustavljanja krvarenja.

Vukotić dr Milidrag

Zavod za medicinu rada i sporta RS

Ulica Zdrave Korde 4
78000 Banjaluka
Republika Srpska, BiH
Centrala: 051/221-710,
Centrala: 051/216-809
Fax: 051/219-043
E-mail: zavod-mris@blic.net
PDV broj: 402560240002